Tihany

Teretni parobrod „Tihany” unajmila je tijekom Prvoga svjetskoga rata austrougarska ratna mornarica, a ime je dobio po istoimenom gradiću u Mađarskoj. Prije potonuća jedva je napunio 10 godina plovidbe. Izgrađen je 1908. u Trstu kao tipični teretni parobrod svoga vremena. Dug 45 metara, širok 6, prevozio je teret duž istočne jadranske obale. Zadnji teret koji je ponio sa sobom na dno bilo je 129 tona ugljena i vagon ulja. Ratne godine 1917., u noći 12. veljače, nasukao se na otočić Školjić, ispred mjesta Unije. Prilikom odsukavanja, brod je potonuo.

Opis ronjenja

Treba se usidriti na zapadnom dijelu rta Školjić na plićini od 5 metara dubine i krenuti u zaron okomitim zidom. Spuštajući se niz zid vrlo brzo će se ugledati silueta broda „Tihany“ koji desnim bokom leži na pješčanom dnu, na dubini od 35 metara. Najbolje je poći u obilazak broda preko prove, spustiti se prema dnu i osjetiti oštru provu koja se zarezala u pijesak. Nakon kratkoga obilaska po dnu, dobro je krenuti u unutrašnjost broda koja je prostrana, svijetla i poluprazna. Može se zamijetiti njegov zadnji teret koji je prevozio – ugljen. U drugom dijelu dominira jedino pričuvna propela. Kako se u zaron polazi iz plićaka, roni na dubini do 35 metara i diže lagano uz pretraživanje zida natrag u plićak, može se reći da je to idealan zaron po krivulji ronjenja.

Morski život

Drveni dijelovi su istrunuli, ostala je čelična oplata, kostur, a ona je prekrivena bujnim životom. U njoj se dobro skrio veliki mnogočetinjaš, perjaničar Sabella. Taj stanovnik dna izabrao je neobično mjesto za život. Oko broda su jata crneja, piceva, salpi. Na dnu je veliki hlap. Brod je obrastao raznobojnim spužvama. Penjući se uza zid naići će se na fratre, šaroge skrivene u rupama. Na platou je bogatstvo zelenih algi.