Ronjenje u Hrvatskoj

S obzirom na položaj Hrvatske i vezu s morem, nije teško zaključiti kako je veza čovjeka s morem bila neizbježna i nužna. More je bilo vječni suputnik ljudi koji su obitavali na ovim područjima. Kroz vrijeme je istraživački duh čovjeka nastojao da što više upozna svoga suputnika, pa tako i onaj svijet koji je skrivao ispod svoje površine. Neki siguran datum o početku ronjenja na ovim područjima ne može se utvrditi, no zasigurno se roni, u nekom od primitivnih oblika, od samih početaka života na ovom području. Pravi procvat ronjenja kao turističke djelatnosti bilježimo nakon 1996. godine kad se pojavljuje niz ronilačkih centara i započinje masovniji dolazak turista na našu obalu. U prvome redu, to je bila Istra, a kasnije i drugi dijelovi Hrvatske.

Burna prošlost i priroda u hrvatskom podmorju su posijale mnoge zanimljivosti za ronitelje. Tu je bogatstvo i raznolikost biljnoga i životinjskoga svijeta. Monumentalni podvodni zidovi i grebeni, olupine brodova i zrakoplova te brojna arheološka nalazišta dodatno oplemenjuju doživljaj ronjenja. U zadnje vrijeme posebno mjesto zauzimaju uzbudljiva ronjenja špiljama, kojih je sve veći broj otkriva što nije čudno obzirom na kraško područje Dalmacije.

Najstariji lokaliteti koji sadrže ostatke potonulih brodova datiraju iz antičkih vremena na starim trgovačkim pomorskim putovima iz Grčke prema sjevernoj Italiji i njihovim usputnim kolonijama na jadranskoj obali: Cavtat (Epidaurus), Mljet (Me- leda), Korčula (Korkira), Hvar (Pharos), Vis (Issa), Split (Aspalathos/Spalatum), Solin (Salona), Trogir (Tragurium), Rogoznica (Heracleia), sidrišta u kornatskom području (Žirje, Lavsa, Murter), šire područje Šibenika i Zadra (Liburnia/Jadera), Pula (Pola), rimske vile na Brijunima i mnoge druge mikrolokacije kojima su se drevni pomorci služili za zakloništa i sidrišta. Vrijeme srednjega vijeka još više intenzivira trgovinu između Italije i Bliskoga istoka, Venecija postaje trgovačka metropola, primorski gradovi napodručju današnje hrvatske obale naglo se razvijaju (Dubrovnik, Split, Zadar, Pula). Ratne pomorske bitke 19. i 20. stoljeća ostavljaju svoje tragove na morskome dnu. Mnoge olupine nakon Drugoga svjetskoga rata izvađene su s morskoga dna (posebno uz obalu Istre), ali i danas postoji priličan broj olupina dostupnim sportskim roniteljima. Olupine na velikim dubinama još čekaju svoje vrijeme otkrivanja i razgledavanja.

Propisi

Ronjenje je određeno pomoću nekoliko propisa, od zakona i pravilnika do Statuta HRS-a, Pravila ronjenja HRS-a te raznih posebnih pravilnika. Trenutno važeći propisi definiraju da se u Hrvatskoj ronjenje može obavljati samostalno i u organizaciji registriranih ronilačkih centara (odnosi se na domaće i strane državljane jednako). Da bi se ronilo, potrebno je posjedovati važeća odobrenja (ronilačka iskaznica koja stoji 100 kuna za 365 dana, te individualno odobrenje za samostalne podvodne aktivnosti od 2400 kuna za 365 dana). Ukoliko se turističko ronjenje želi obavljati u registriranim ronilačkim centrima, dovoljna je samo iskaznica, naravno uz važeći brevet.

U posebnim zonama nije moguće roniti niti uz posjedovanje individualnoga odobrenja. To su zone pod posebnom zaštitom Ministarstva kulture i ronjenje je moguće isključivo uz pratnju voditelja ronjenja iz ovlaštenoga ronilačkoga centra.

Zabranjeno je roniti u nacionalnim parkovima Brijuni i Krka, u blizini luka, te u posebnim rezervatima i parkovima prirode – primjerice u Limskom kanalu, Malostonskom zaljevu, ili, pak, Parku prirode Telašćica. Roniti se ne smije u krugu od 100 metara od usidrenih ratnih brodova i čuvanih vojnih objekata na obali.

Nacionalni parkovi Kornati i Mljet zone su kontroliranoga ronjenja za koje dozvole izdaju uprave parkova. Oko otoka Visa, Biševa, Sveca, Brusnika, Suška, Lastova, Palagruže, u morskom pojasu 300 metara oko potopljenih brodova “Szent Istvan”, “Coriola- nus”, “Baron Gautsch”, “S-57” te na nalazištima kod Žirja i Cavtata – može se uz prethodnu suglasnost područnih ureda Ministarstva kulture.

Za nepoštivanje pravila ronjenja plaća se kazna i do 15.000 kuna.



« natrag